Pravila

Kreiranje sobe

1. Vrsta sobe: Otvorena soba / Privatna soba
2. Igra se do: 501, 701 ili 1001
3. Tip igre: Prolaz, Dosta, Bez zvanja (Igra u kojoj vrijedi samo zvanje bele)
4. Trajanje poteza u sekundama: 10, 20, 30 ili 60
5. Postotak pobjeda (Win rate) : 0%, 35%, 50%, 60%, 70% ili 80%

Nakon što kreira sobu, korisnik ima mogućnost zvanja ostalih igrača u sobu (s liste prijatelja ili s liste svi igrači) bez obzira zadovoljavaju li uvjete sobe ili ne.

Popunjavanjem sobe, igrač koji je kreirao sobu može mijenjati poredak igrača.

Kada svi igrače potvrde spremnost, igrač koji je kreirao sobu pokreće igru.

Filtriranje soba

Igračima se nudi mogućnost traženje/filtriranja slobodnih soba po određenim parametrima koji su isti kao i kod kreiranja sobe. Igrači mogu odabrati samo jedan parametar ili više njih.

Ponuđeni parametri su:

1. Igra se do: 501, 701 ili 1001
2. Tip igre: Prolaz, Dosta, Bez zvanja (Igra u kojoj vrijedi samo zvanje bele)
3. Trajanje poteza u sekundama: 10, 20, 30 ili 60
4. Postotak pobjeda (Win rate): 0%, 35%, 50%, 60%, 70% ili 80%

Važno je napomenuti da ukoliko filtirate prema postotku pobjeda od npr. 60% onda će vam se ispisati samo sobe koje su navedene točno s tim postotkom.

Igra

Svaka partija belota se sastoji od dijeljenja, određivanja aduta, zvanja, igranja i zbrajanja bodova.

Dijeljenje i određivanje aduta

Belot je kartaška igra koja se igra sa 32 karte (as, kralj, dama (baba), dečko, X, IX, VIII, VII), i to kartama popularno zvanim "mađarice". Karte se dijele u obrnutom smjeru od kazaljke na satu.

Glavno obilježje belota u četvero jest to da se igra u parovima. Dva suprotstavljena kartaška para imaju cilj da zajedničkom igrom sakupe više od pola bodova od ukupne igre.

Svaki igrač na početku dobije šest karata i naposljetku dvije karte.

Nakon toga kreće određivanje aduta. Prvi je na redu igrač s djeliteljeve desne strane.

Igrač odlučuje hoće li zvati (odrediti adut) ili će reći "dalje". Ako kaže "dalje" pravo na određivanje aduta dobiva sljedeći igrač s desne strane, koji sada ima ista prava kao i prethodni. Kada dođe red na djelitelja, on mora zvati (to se zove "mus" - njem. müssen = morati). Kada netko odredi adut, svi dižu talon i igra počinje.

Zvanje

Ovaj dio se ne odnosi na tip igre "Bez zvanja".

Pod "zvanjem" se podrazumijeva poseban niz karata koje igrač ima u rukama, a koji mu donosi dodatne bodove. Postoje četiri vrste zvanja:

Četiri iste karte

• 4 dečka: 200 bodova
• 4 devetke: 150 bodova
• 4 asa, desetke, kralja i dame (babe): 100 bodova
• Četiri osmice i četiri sedmice ne vrijede ništa

Niz karata iste boje (od 3 do 5 karata)

Kada je u pitanju zvanje, onda je poredak karata sljedeći: as, kralj, dama (baba), dečko, desetka, devetka, osmica i sedmica.

• 3 karte u nizu iste boje vrijede 20 bodova
• 4 karte: 50 bodova
• 5 karata: 100 bodova
• Šest ili sedam karata zaredom iste boje vrednuje se jednako kao i niz od pet karata, dakle 100 bodova.

Osam karata iste boje

Osam karata iste boje naziva se "belot" i igrač koji ga je dobio istog trena pobjeđuje, bez obzira na dotadašnji tijek igre (kao da odjednom osvoji dovoljan broj bodova za pobjedu u partiji).

"Bela"

Kada igrač u rukama ima kralja i damu (babu) u adutu to se zove "bela" i vrijedi još dodatnih 20 bodova.

Zvanje se priznaje samo onom kartaškom paru koji ima najjače (najvrednije) zvanje (iznimka je bela koja se poziva unutar igre). Drugom kartaškom paru ne priznaje se ništa, pa čak i ako u rukama imaju nekoliko slabijih zvanja, koja, kada se zbroje, vrijede više od zvanja suprotnog para.

Četiri iste karte (izuzev osmica i sedmica) jače su od niza od pet karata. Između dva niza koja sadržavaju jednak broj karata, prednost ima onaj niz koji sadrži višu kartu; dakle niz "osam, devet, deset, dečko" slabiji je od niza "devet, deset, dečko, dama (baba)".

Ako se pak dogodi da dva igrača iz suprotnih kartaških parova imaju jednako vrijedno zvanje, prednost dobiva onaj koji je imao prije pravo na određivanje aduta (onaj koji je bliže djelitelju s desne strane). Dopušteno je vezano zvanje (jedna te ista karta sudjeluje u dva zvanja).

Igranje

Igru počinje igrač prvi zdesna do djelitelja. Slijedi ga igrač do njega koji ne samo da mora poštivati boju koja je bačena nego treba baciti i kartu koja je veća od prethodne bačene karte. Na primjer, ako prvi igrač baci pikovu osmicu, a sljedeći igrač u rukama drži pikovu sedmicu i pikovu desetku, on mora na osmicu baciti desetku, a ne sedmicu. To je takozvano pravilo ibera (prema njemačkom über - iznad). Uvijek treba baciti jaču kartu, naravno, ako je igrač ima. Ako igrač nema početnu odigranu boju, onda baca adut. Ako nema ni aduta, tek onda može baciti bilo koju kartu.

Ako je prva karta adut, sljedeći igrač mora baciti jaču kartu u adutu, ako je ima. Ako se prvo odigra boja koja nije adut, a igrač koji je na redu nema karte za poštivanje pa baci adut, igrač nakon njega mora poštivati početnu boju, ali ne mora poštivati "iber", tj. ne mora baciti jaču kartu od početne, i to upravo zato što je igrač prethodno bacio adut. Na primjer: adut je srce, prvi igrač baci pikovu osmicu, sljedeći igrač nema pik pa presiječe boju adutom i baca bilo koje srce. Sljedeći igrač u rukama drži pikova asa i pikovu sedmicu i slobodno može baciti pikovu sedmicu, jer pravilo jače karte ne vrijedi kada se neka boja presiječe adutom.

Igrač koji je bacio najjaču kartu, kupi štih i igra prvi u sljedećem bacanju.

Bodovanje

Par koji nosi zadnji štih dobiva još dodatnih 10 bodova. Kartaškom paru zvanje (uključujući i belu) se ne priznaje ako nisu pokupili barem jedan štih. Ako igrač ili kartaški par pokupe sve štihove, dobivaju još dodatnih 90 bodova.

Takozvana čista igra (igra u kojoj nije bilo zvanja) iznosi 162 boda. Kartaški par koji je zvao mora skupiti najmanje pola+1 boda od ukupne igre, ako želi proći. Dakle ako je igra čista, treba se skupiti 82 boda za prolaz. U suprotnom se ne prolazi nego "pada".

Zbroj bodova u igri raste ako su u dijeljenju zvanja. Sva zvanja se zbroje i pridodaju na 162. Od dobivenog se iznosa za prolaz ponovno zahtijeva pola+1. (Ako je bilo 20 zvanja, igra iznosi 182 – prolaz je 92; ako je bilo 50 zvanja, igra je 212 - prolaz je 107 bodova).

Ako je kartaški par koji je zvao adut prošao, tj. skupio pola+1 bod od ukupne igre, svakom se paru zbrajaju bodovi koje su uspjeli skupiti.

Ako je kartaški par koji je zvao adut pao, tj. nije skupio pola+1 bod od ukupne igre, sve bodove dobiva suprotni kartaški par.

Vrednovanje karata (bodovi)

Postoje dva načina da se završi ova kartaška igra. Prvi se način među kartašima naziva igrati na "dosta" – igraču je ili kartaškom paru cilj skupiti u zadnjem odlučujućem dijeljenju onoliko bodova koliko mu nedostaje da dosegne dogovorenu granicu, bez obzira na to je li skupio pola+1 od cjelokupnog zbroja igre (na primjer: ako se kartaški par nađe u situaciji da ima 996 bodova, dakle nedostaje im još 5 bodova da budu vani, a prva je karta koju bace dečko u adutu (koji vrijedi 20 bodova), po pravilu igrati na "dosta" ovdje se igra završava). Ovime automatski završava partija.

Drugi način da se bela privede kraju jest pravilo igrati na "prolaz". Igrač ili kartaški par treba skupiti pola+1 od bodova ukupne igre ako želi proći. Drugim riječima, zadnje se odlučujuće dijeljenje po ovom pravilu ne razlikuje od ostalih dijeljenja.

Dodatno smo uveli igranje "Bez zvanja" u kojoj ne vrijede zvanja prije bacanja karata već samo bela, a igra se na "prolaz"

Bodovanje u igri Belot

Koristi se Postotak pobjeda (Win rate) kao referentni sustav.

Sustav bodovanja prati i namjerne izlaske iz partija te kažnjava igrača s dodatnim porazom.

Npr.

Posebnost Belota je da ne kažnjavamo partnera igrača koji je napustio partiju. Na primjer: korisnik napusti partiju, a njegovom partneru u igri bodovno stanje/ostaje nepromijenjeno, dok se protivničkom paru upisuje pobjeda, a korisniku koji je odustao poraz i još upis jednog odustajanja.